Na prostoru Tuzlansko-podrinjske županije djeluju 103 vladine i nevladine međunarodne humanitarne udruge, što je više nego u svim ostalima dijelovima BiH skupa. Unatoč tomu, nekada bogatim hrvatskim domaćinstvima u okolici Tuzle sada su nedostupni cestovni, vodovodni i elektro prilazi, te uskraćeno ambulantno liječenje i funkcionalne školske zgrade.
Ovakvom stanju u hrvatskim selima oko Tuzle razlog je loše ili gotovo nikakvo održavanje tijekom rata, ali i zapostavljenost od humanitarnih organizacija koje postoje u Tuzlansko-podrinjskoj županiji. Niti jedna, od ukupno 108 koliko ih ima na ovome prostoru, nije pokrenula nikakav projekt za obnovu ovih naselja i pomoć pučanstvu, osim Švedske državne agencije spasa (SRSA). Ova humanitarna organizacija je prije dva mjeseca, u suradnji sa Općinskim odborom HDZ-a Tuzla, započela prikupljanje podataka o prioritetnim objektima koje treba obnoviti. Aplikacije su putom temeljnih ogranaka HDZ-a, ispunjene za 19 naseljenih mjesta gdje su Hrvati u većini, ali ne isključivo pučanstvo (to je bio "politički preduvjet"). Za ovaj projekat obnove, čiji je radni naziv "Hrvatska sela '97", potrebno je izdvojiti oko tri milijuna njemačkih maraka. Prioritet obnove su kategorizirani: za obnovu pučkih škola planirano je utrošiti oko 700 tisuća njemačkih maraka, za putove 900 tisuća, za telefonske veze 370 tisuća, za ambulante 160 tisuća i još oko 400 tisuća njemačkih maraka za ostale troškove obnove.
Ovime će se ipak, pomenuti objekti samo dovesti u funkcionalno stanje, jer, kako su izvjestili iz SRS-a, stanje je u tim naseljima izuzetno napušteno i za potpunu obnovu je potrebna sveobuhvatnija inicijativa. Većinu sredstava će osigurati ECHO, iz proračuna Europske unije za pomoć BiH, o čemu će konačna odluka biti donesena krajem ožujka, te švedske humanitarne organizacije SIDA. Odmah nakon pronalaženja donatora, započet će izvedba radova. Radove će uglavnom ivoditi lokalne firme, što će otvoriti mogućnost privremenoga uspošljavanja pučanstva ovih naselja. Jedan od razloga započinjanja ovoga projekta jest i dovođenje "ovih naselja u red" pred povratak prognanika iz Europe posebice Njemačke, kamo je iz Soli tijekom rata izbjeglo najviše Hrvata. Procjena je švedske Agencije i ovdašnjih hrvatskih institucija da je iz Soli otišlo oko 10 tisuća Hrvata, to jest oko jedne trećine predratnoga hrvatskoga pučanstva. "Zeleno svjetlo" ovoje projektu dali su i načelnici Tuzle i Čelića, te županijsko ministarstvo za obnovu i razvoj, čija su mišljenja bila neophodna za realiziranje projekta. Iz SRSA-e vjeruju kako će novci za projekt biti na vrijeme odobreni., te da će radovi na obnovi i rekonstrukciji započeti već sredinom proljeća.
Gabriela Banović/Hrvatski glasnik 1997
No comments:
Post a Comment